EDIN RAMIĆ RAZOTKRIVA DODIKOVE PLANOVE: “Njihova ambicija je da potčine institucije države BiH institucijama entiteta”

Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske da podrži prijedlog odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz RS-a Milorada Dodika, po kojoj je zaključak o utvrđivanju zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini početkom marta štetan po vitalne interese entiteta RS prije svega nanesena je šteta tom mehanizmu zaštite entitetskog interesa na koji se pozvao član Predsjedništva BiH iz RS-a iz razloga što je to predviđeno u slučaju da neki entitet ugrožava prava drugog entiteta ili naroda, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Edin Ramić, predsjednik Poslaničke grupe “Zajedno za BiH” u Narodnoj skupštini RS-a i potpredsjednik SDA BiH.

“Prije svega to je obesmišljavanje tog mehanizma od onoga ko najviše štiti taj entitet, Narodne skupštine. S druge strane to šteti ugledu Bosne i Hercegovine, u nekim regionalnim okvirima i slično, ali je šteta manja zbog činjenice da i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poznaje Milorada Dodika i njegovu narav i ponašanje. Tako da se može reći da je ta šteta manja nego da je Dodik to uradio za nekog drugog zvaničnika neke druge zemlje koja nije iz regiona”, naveo je Ramić.

On ističe da je suština da Milorad Dodik neće ništa posebno promijeniti tom odlukom. Jer, kaže Ramić, niti će pomoći položaju Srba u Crnoj Gori niti će popraviti međudržavne odnose.

“Umjesto toga će poremetiti odnose sa Đukanovićem, na neki način narušiti ugled BiH, a s druge strane neće sriječiti buduću eventualnu posjetu predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića BiH. Apsurd je doveden do kraja što Đukanović nije ni namjeravao doći ovih dana u BiH”, poručio je Ramić.

Država BiH se želi potčiniti entitetu RS

Ramić ističe da kad se sada poredi najnoviji primjer oko problematiziranja položaja Srba u Crnoj Gori i ponašanje RS-a primjete se dvije interesantne stvari.

“Negdje oko 30 posto je Srba u Crnoj Gori i prigovor iz RS-a jeste da su njima ugrožena građanska prava, da se ne poštuje Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nema ugovor sa državom Crnom Gorom i nisu im dozvoljeni pristupi javnim institucijama. To su neki prigovori koji dolaze iz RS-a. S druge strane u BiH imate negdje oko 30 posto Srba koji imaju 49 posto teritorije kao neku adminsitrativnu cjelinu koja u nazivu ima entitet Republika Srpska i koju oni smatraju ekskluzivno srpskim prostorom u kojem ne poštuju nikakva prava manjinskih konstitutivnih naroda (Bošnjaka i Hrvata). Više se poštuju prava nekih nacionalnih manjina neko konstitutivnih naroda. Bošnjaci i Hrvati nemaju pravo na izučavanje nastave na matičnom, bosanskom jeziku, odnosno hrvatskom jeziku, nemaju nastavne planove i programe. Dodik koristeći svoj položaj u Predsjedništvu BiH sprečava potpisivanje ugovora sa Islamskom zajednicom BiH. To su situacije koje su zaista nevjerovatne”, naglašava Ramić.

Pokazuje se, veli da je “njima (Srbima, RS-u) malo da oni imaju suvereno upravljanje nad teritorijom gotovo polovine BiH nego oni sada žele kroz te mehanizme zaštite tog eniteta spriječiti napredovanje Bosne i Hercegovine ka EU i NATO i potčiniti zapravo državu entitetu”.

“Oni žele da se ništa ne može uraditi u BiH što se njima ne sviđa i da niko ne smije ni pomisliti da donese neku odluku bez obzira što je ona u skladu sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, u skladu sa željama većine građana BiH. Ne, to niko ne smije ništa uraditi ukoliko oni s tim nisu saglasni. To je zapravo njihova ambicija, da potčine institucije države BiH institucijama entiteta RS i da Banja Luka bude centar odlučivanja u BiH”, istakao je Ramić.

Kaže kako postoje najave prisutne duže vremena “da će oni (RS) u jednom momentu reći da njih ne zanima niti jedan zakon koji je donesen na nivou BiH, da oni to ništa neće primjenjivati i da ih ne zanima Ustav BiH nego da oni imaju svoj ustavno-pravni sistem i da će oni samo to slijediti”.

“I ovo je testiranje. Ovo je pokušaj da se ispipa puls i međunarodne zajednice i probosanskih snaga kako će reagirati na to da oni u jednom momentu kažu – ne zanima nas šta je riješio Ustavni sud BiH, niti nas zanima šta je u Ustavu BiH. Tako da je istina, oni su to nekoliko puta najavljivali i povlačili se. Slična je situacija i sada. Prije nekih desetak dana kada je bila posebna sjednica Narodne skupštine RS-a. Bila je velika priča, zaključci su bili više diplomatski, više o najavama nego o nekim opredjeljenjima šta će raditi”, cijeni Ramić.

A, onda, kaže, nakon pritiska međunarodne zajednice prije svega i odgovora sa probosanske strane iz RS-a su se malo povukli pa će opet kasnije u nekoj fazi da ponovno iskažu te svoje stavove.

“Tako da s tim politikama se treba raščistiti. Bolje da to uradi OHR i međunarodna zajednica nego da njihovo ponašanje proizvede neke nove tenzije ovdje u BiH i eventualne sukobe koji će sigurno uslijediti ukoliko oni svoje najave krenu da realiziraju”, zaključuje Ramić.

RS pokušava predstaviti da će neko otimati zemlju što nije tačno

Ramić je istakao da je odluka Ustavnog suda BiH u smislu poništenja spornih odredni zakona koji tretira poljoprivredno zemljište u RS-u bila sasvim očekivana, te da u stavu najviše državne pravosudne instance nema ništa problematično.

“Mi smo u samoj proceduri usvajanja zakona, dok su bili još u formi nacrta upozoravali na to da su oni potpuno neustavni, da oni nemaju ustavni osnov za donošenje. Mi smo imali u prošlom sazivu Vlade RS-a ministra poljoprivrede (Stevo Mirjanić) koji je bio onako regionalno priznat kao stručnjak u svojoj oblasti, kojem nije padalo na pamet da uređuje tu oblast na način kako žele vlasti iz Banja Luke. Jer, jasno je bilo da se to tako ne može urediti u skladu sa Ustavom BiH. Međutim, ovaj novi ministar (Boris Pašalić) je vjerovatno ili po instrukcijama svoje stranke ili nekim ličnim ambicijama došao u situaciju da je u proceduru pušteno četiri – pet zakona koji su svi sporni u odnosu na Ustav BiH. I svi će biti osporeni samo je pitanje ko će biti zvanični predlagač ili pokretač zahtjeva za ocjenu ustavnosti pri Ustavnom sudu BiH”, kaže Ramić.

Problematiziranjem odluke Ustavnog suda BiH u RS-u kada je u pitanju poljoprivredno zemljište, kaže Ramić, se na neki način postižu dva efekta.

“Oni su vješto iskomunicirali sa građanima kako neko Srbima otima zemlju. I to poljoprivredno zemljište na što su svi seljaci osjetljivi. S druge strane osporen je zakon i u dijelu koji se tiče unutrašnje plovidbe. Oni su kroz taj zakon sve rijeke, plovne puteve, jezera stavili kao svojinu RS-a što je također osporeno. Ali, to ne problematiziraju na odgovarajući način jer je ovako, preko poljoprivrednog zemljišta jednostavnije. Naime, lakše ljudi razumiju da će sada kao neko iz Sarajeva doći u Bijeljinu i njima oduzeti zemljište što je van svake pameti”, naglašava Ramić.

Navodi da RS isto kao i Federacija BiH ima mogućnost da upravlja tom državnom imovinom (poljoprivrednim zemljištem), da od toga ostvaruje određeni prihod, ali ne može biti vlasnik te imovine.

“Dakle, stvar je i u FBiH i u RS-u ista. Generalno problem u poljoprivredi u BiH jeste da je više od 50 posto poljoprivrednog zemljišta neobrađeno. U RS-u slučaj je isti kao i u FBiH. Jedan značajan broj poljoprivrednog zemljišta se ne obrađuje. Jedan značajan broj poljoprivrednog zemljišta, državnog je dodijeljen nekim dugoročnim ugovorima, koncesijama i slično ljudima koji koriste tu poziciju da imaju to zemljište u zakupu dugoročno. Oni na taj način crpe institucije, crpe resorno ministarstvo ostvarujući podsticaje, a ne ostvaruju rezultate u poljoprivredi kakvi se očekuju i zbog čega im je dato to zemljište. Sada da se ode u RS, u pojedina područja gdje su poljoprivredni krajevi, da ih tako nazovemo, najveći prigovori će biti u tome da nije na adekvatan način raspodjeljeno korištenje zemljišta niti je to učinjeno dovoljno transparentno. To je osnovni prigovor. A, to čija je zemlja čiju građani žargonski nazivaju državnom – ništa”, stava je Ramić.

Drugi je problem, kaže, što u RS-u svaki zvaničnik sam sebe ubjeđuje da je entitet zapravo država. Kada govore o državi, tvrdi Ramić, oni misle zapravo na RS.

“I kada ih neko probudi iz sna i kaže ovo je ipak entitet, a državno zemljište je države BiH onda su oni kao malo iznenađeni i uvrijeđeni”, naglašava Ramić.

Ozbiljno shvatiti težnje ka secesiji

Ramić je naveo i kako zaključci Narodne skupštine RS-a vezano za vojnu neutralnost ne mogu spriječiti napredovanje države BiH na euroatlanskom putu.

“Mi smo imali tu situaciju u kojoj smo godinu dana i više izgubili na priči o nastavku NATO puta BiH. Nakon toga je Dodik dao saglasnost na Program reformi koji podrazumijeva nastavak naših aktivnosti ka NATO putu i ka priključenju NATO-u. A, onda zbog pritiska javnosti u RS-u pokušava ubijediti sebe i tu javnost da on tu zapravo nije ništa uradio. Čak naprotiv pokušava ubijediti javnost da je zaustavio taj put BiH ka NATO-u. Tako da su i ti zaključci NS RS-a faktički doprinos tom ambijentu. Tako to on pokušava da objasni građanima. On je prijepodne u nekoj ruskoj sferi uticaja, a poslijepodne u nekoj zapadnoj sferi uticaja. Tako da on balansira. Ali, u jednom momentu će se jasno morati odlučiti gdje je, na kojoj je strani i onda će napraviti najviše problema sebi, a time i entitetu koji predstavlja”, ističe Ramić.

Ramić je govorio i o tome koliko su zapravo realne prijetnje zvaničnika RS-a da krenu eventualnim putem secesije od BiH.

“RS nije nastala po Ustavu. RS nije nastala tako što se neko pozvao na Ustav, organizovao referendum, proglasio RS pa građani napustili taj raniji prostor i oni postoje. Oni su imali vojnu snagu na način da su mislili da mogu to uraditi. I krenuli su u razgradnju države. Tadašnji Ustavni sud RBiH stavio je van snage sve odluke koje su donesene 9. januara 1992. i proglašenja tzv Republike srpskog naroda. Njih to nije spriječilo da oni dalje krenu ka tom putu etničkog čišćenja, činjenja masovnih zločina, a na kraju i genocida kako bi stvorili prostor za sebe. Tako da naivno je vjerovati da kada oni budu imali dovoljno snage i podrške, eventualno vojne moći neće krenuti u secesiju. Tome se treba suprotstavljati na vrijeme kroz jačanje svojih bezbjedonosnih struktura i kroz eliminisanje iz političkog života pojedinaca koji imaju takve ideje”, stava je Ramić.

Posvetiti se pitanjima zapošljavanja i izgradnji infrastrukture

Ramić koji obnaša i poziciju ministra raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH govorio je u intervjuu za AA i o aktivnostima tog ministarstva.

“Imamo trenutno nekoliko programa koje realiziramo u okviru Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Naši su transferi povećani. Ove godine imamo sedam milona KM više na poziciji transfera gdje ćemo uraditi značajne projekte za naše građane na terenu. Negdje oko 27 miliona KM je u transferima”, kaže Ramić.

Ministarstvo na čijem je čelu implementira i Regionalni stambeni program i Program zatvaranja kolektivnih centara. Ostali projekti su, kako kaže, manje – više zatvoreni.

“Godišnje mi negdje između 12 i 15 miliona KM imamo investicija vezano za Regionalni stambeni program. Prošle godine i ranijih godina je bila ta dinamika. Mi je nastavljamo i dalje. Dakle, tu smo otprilike zadovoljni rezultatima iz razloga što imamo dobru i asistenciju od donatora. Jedan dio tehničke asistencije vrše naši uposlenici i menadžeri i oni rade dosta dobro svoj posao. S druge strane RS ima nekih zastoja u vezi sa izgradnjom kuća povratnicima Bošnjacima i Hrvatima tako da malo zbog toga kasne neki programi. Prije nekoliko dana smo potpisali nove sporazume za novi oblik donacija BiH kao novi podprogram. Tako da nadam se, da ćemo u ovom mandatu mi izaći iz te priče i oko zatvaranja kolektivnih centara i Regionalnog stambenog programa i generalno pitanja stambene gradnje. Tako da se svi generalno malo trebamo više posvetiti pitanjima zapošljavanja, izgradnje infrastrukture i prije svega pomoći mladim ljudima da ostanu na ovim područjima”, navodi Ramić.

Modeli ubrzavanja procesa realizacije projekata

Veoma važnim Ramić smatra pomoć povratnicima u smislu održivog povratka, jer je to jedini garant njihovog ostanka u svojim domovima.

“Posljednjih desetak godina faktički jedina značajnija institucija koja se brine o povratku je Federalno ministarstvo rasljenih osoba i izbjeglica. To je sigurno. Svi moji prethodnici su radili dosta dobar posao na tom planu. Dakle, mi u povlačenju međunarodne zajednice značajnije iz tog procesa imamo na neki način povratak u entitet RS koji je u nekom padu. Ljudi tamo koji su se vratili imaju problem ekonomskog opstanka na tim područjima. Ranije su to bili sigurnosni izazovi, kasnije su postali ekonomski izazovi. Značajan broj ljudi koji se vratio je otišao u neke treće zemlje jer nije mogao tamo egzistirati. Neki su se vratili na područje FBiH tako da je to uvijek isti problem kako zadržati te ljude i kako ih zaposliti tamo. Resorno ministarstvo u entitetu RS-u, koje je ukinuto, nije imalo značajniji budžet za pomoć procesu povratka Bošnjaka i Hrvata u RS niti kada je ono postojalo. Tako da ni sada na nivou sekretarijata nema značajniji budžet. Istina on je nešto veći zahvaljujući amandmanima Poslaničkog kluba “Zajedno za BiH”. Nešto je veći za pola miliona KM nego ranije”, kaže Ramić.

Ali, navodi Ramić, to nije ni izbliza dovoljno da na neki način potpomognu taj proces povratka Bošnjaka ili Hrvata.

“Mi smo imali neke kontakte sa predstavnicima u RS-u, iako nemamo neke značajnije saradnje, ali poredložili smo da uradimo neke zajedničke programe u kojima bi definisali sredine za koje su zainteresirani entiteti da eventualno zajedničkim projektima podržimo povratak Srba u FBiH, zajedničkim projektima podržimo povratak Hrvata i Bošnjaka u RS. Time možda možemo da smanjimo period implementacije tih projekata. Jer, mi imamo slučajeva da neki značajniji projekat, neku putnu komunikaciju radimo četiri-pet godina iz razloga što ne možemo jedne godine da izdvojimo ta potrebna sredstva. Ili neki dom kulture kada je u pitanju. Slično isto tako radimo i taj projekat par godina. Tako da je to neka ideja za koju su kazali u RS-u da je njima to prihvatljivo. Vidjet ćemo hoćemo li to uspjeti realizarati. Ja se iskreno nadam da hoćemo. I da taj proces povratka na neki način skratimo. Jer, mi imamo situaciju u kojoj pomalo postaje dosadna ta priča o povratku. Kažu do kada će to više trajati, koliko više tu treba sredstava…”, navodi Ramić.

Međutim kada se pogleda realizacija projekata, kaže Ramić, ona se ostvaruje sa samo 7,5 posto rješenih zahtjeva.

“Dakle, samo 7,5 posto onih koji su se nama obratili dobije pomoć. Svi ostali moraju ponovno obnavljati dokumentaciju, ponovno se finansijski izlagati troškovima i čekati neki novi budžet, neki novi projekat. Zbog toga taj proces traje dosta dugo. Da mi imamo značajnije budžete mi bi za jedan mandat mogli završiti sve te potrebe”, navodi Ramić.

Zajednička saradnja na projektima sa Turskom

Ramić je nedavno boravio u Turskoj gdje je sa predstavnicima Unije općina turskog svijeta potpisao sporazum o saradnji.

“Prije svega ohrabruje činjenica da bez obzira na probleme koje ima Republika Turska po pitanju migranata, izbjeglica, ratnih sukoba koji su u okruženju Turske oni nalaze još uvijek snage i mogućnosti da pomognu zemlje poput BiH. I da realiziraju neki značajni projekat. Oni su već realizirali nekoliko projekata u BiH od Srebrenice, preko Doboja, Doboj-Istoka, te još nekih sredina u BiH. U narednom periodu planiraju također da pomognu neke projekte. Mi smo sa njima definisali neki sporazum o saradnji kako bismo razmjenjivali te informacije i kako bi na neki način rješavali zajednički projekte koji su u inetersu i nama i njima. Tako primjera radi ako radimo u Ključu neku zgradu za medžlis da uradimo zajedno. Ili ukoliko uradimo nešto zajedno u Zvorniku, Bihaću ili bilo gdje drugo da to činimo sinhronizovano. Dakle, da zajednički investiramo i da brže realiziramo projekte”, navodi Ramić.

Tako da je, kaže, namjera sa Udruženjem koje okuplja zemlje turskog svijeta i njihove općinske načelnike slična kao što u Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica planiraju sa institucijama RS-a, udruživanje sredstva i zajednički rad na značajnijim projektima.

“Težnja nam je da na neki način razmjenjujemo te informacije. Nego se nama dešava situacija da neke sredine koje su jake, u vezi sa uticajem političkim i lobijem oni ostvare za sebe značajnije podrške, a druge sredine koje nemaju te lobije one ostanu potpuno bez podrške. Tako da nam je želja da tu pomoć učinimo malo ravnomjernijom na ovaj način”, naglasio je Ramić.

(Anadolu Agency)